View article

Rastuća politička polarizacija u europskim zemljama, kao iu SAD-u, djelomično se pripisuje smanjenju kvalitete i vjerodostojnosti sadržaja u informativnim medijima, širenju dezinformacija na društvenim medijima te fragmentaciji medijskih publika koje se zatvaraju u niše vrlo usko definiranih interesa usmjerenih prema samo određenoj vrsti informacija. Razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije u 21. stoljeću omogućio je građanima s jedne strane instantno dijeljenje informacija s velikim dosegom, a istovremeno im je s druge strane omogućio odabir da se u toj „šumi informacija “izlože samo onima koje se uklapaju u njihov osobni vrijednosni okvir. Ovaj prvi proces započeo je svojevrsnim pokretom „građanskog novinarstva “, a završio oksimoronom „lažnih vijesti “. Ovaj drugi proces višestruke fragmentacije javnosti u „nišne publike “rezultirao je izolacijom građana u grupe unutar kojih se izlažu samo jednom kutu viđenja nekog problema, događaja ili procesa (engl. filter bubble). Dogodio se tako paradoks da u vremenu kada su informacije dostupne građanima u najširem opsegu is najvećim dosegom ikada ostvarenim u povijesti čovječanstva, građani se susreću s pojavom „informacijske krize “. Riječ je o krizi koju je u Europi iu Sjevernoj Americi isprovocirao niz političkih, ekonomskih i socijalnih procesa, a posljedice se očituju u intenzivnim promjena medijskih sustava. Cilj je ovog poglavlja opisati društvene posljedice takvih procesa koje se manifestiraju kao polarizacijske i raslojavajuće te ponekad rezultiraju građanskim inicijativama i akcijama koje dovode i do političkih odluka i promjena.