View article

Zahvaljujući međunarodnom znanstvenom projektu ANR TRANSLIT „Media and Information Literacy policies in Europe “u kojem je sudjelovalo 29 zemalja Europe, prvi put su u Hrvatskoj istraženi modeli i politike medijskog obrazovanja, financiranje, broj i kvaliteta edukativnih programa, kapaciteti ključnih dionika te evaluacija njihovih postojećih aktivnosti, ali i brojni drugi indikatori koji se odnose na medijsku i informacijsku pismenost (engl. media and information literacy, MIL). Izvještaj je utvrdio stvarnu razinu medijske i informacijske pismenosti koja je, s obzirom na korišten metodološki okvir, usporediva sa svim ostalim državama koje su bile uključene u ovo međunarodno istraživanje. Ovaj rad donosi sažetu verziju navedenog izvještaja koji se odnosio na 2013. godinu, ali i pregled najnovijih trendova koji su obilježili 2014. godinu. U okviru rada posebno se ispituje uloga organizacija civilnog društva koje se ističu kao jedan od ključnih dionika i promotora medijske pismenosti u Hrvatskoj. Istraživanje je pokazalo da u Hrvatskoj koncept medijske i informacijske pismenosti nije zaživio već je riječ o dva potpuno odvojena pristupa u obrazovanju. Osim očitih prijetnji razvoju medijske pismenosti u Hrvatskoj rad identificira i ključne prednosti koje karakteriziraju hrvatski model, a za koji vjerujemo da može biti primjenjiv i na države u susjedstvu koje žele nadograditi postojeće programe medijske pismenosti.