View article

Prisutnost ženskih lica, glasova i karaktera u medijima, osobito audio-vizualnim, ima značajan utjecaj na perpetuiranje i/ili kreiranje vrijednosti, stavova i ponašanja publike (građana) koji se tiču roda te rodno stereotipnih obrazaca. U fokusu je ovog istraživanja rodna reprezentacija u središnjim informativnim emisijama HTV-a, Nove TV i RTL-a. Cilj je bio utvrditi postoji li međusobna korelacija između autorstva i zastupljenosti žena i muškaraca u vijestima–tko io kome izvještava, koga se (re) prezentira, čiji se glasovi čuju? Autorice su istražujući rodnu reprezentaciju nastojale utvrditi je li iu kojoj mjeri spomenuta televizijski posredovana slika svijeta rodno označena. Kvantitativna analiza sadržaja provedena je na uzorku od 3 148 vijesti iz 180 središnjih informativnih televizijskih emisija emitiranih u razdoblju od pet godina (2009.–2013.). Istraživanje pokazuje kako su žene u središnjim informativnim emisijama zauzele vodeće pozicije: autorice su 42, 6% analiziranih vijesti, dok su muškarci njih 23, 9%; uredničke pozicije ostvaruju u gotovo jednakome omjeru (38, 33% žene i 39, 44% muškarci). Međutim, muškarci su vidljiviji kao autori vijesti–ispred kamera pojavljuju se u autorskoj ulozi u četvrtini analiziranih vijesti, dok su žene vidljive tek u jednoj petini. Muškarci se kao voditelji pojavljuju u 60% analiziranih informativnih emisija. Žene su izrazito podzastupljene kao nositeljice sadržaja vijesti–u toj se ulozi pojavljuju u tek 8, 3% slučajeva, a muškarci u četiri puta više–33, 4%. Izjave muškaraca triput su češće u dnevnicima, dok ženskih glasova uopće nema u 40% priloga koje potpisuju novinarke te u više od polovine priloga koje potpisuju muškarci.